Korupcija i diskrecijsko pravo

Korupcija i diskrecijsko pravo

Korupcija i diskrecijsko pravo

Činjenica je da je borba protiv korupcije glavna tema današnjice. Ali isto tako činjenica je da, koliko je meni poznato, nigdje nije dana jasna definicija korupcije, već se ona tumači od slučaja do slučaja, kolokvijalno tj. onako kako je tumači široka javnost.

U pravilu, korupcijom se smatra „ti meni novac, a ja tebi nešto na što nemaš pravo“ odnosno dajem ti nešto preko reda na štetu onih koji stoje u redu. Međutim, najčešći vid korupcije je tipa „ja tebi jednu uslugu, a ti meni protuuslugu“, što se kod nas, barem do sada nije smatralo korupcijom. Što više, vezaši i protekcionaši smatrani su dobrim ljudima koji su spremni pomoći onima kojima je pomoć potrebna. Vezaštvo i protekcionaštvo je dobilo pravo građanstva kao uobičajen i razumljiv način postupanja temeljen na našoj narodnoj tradiciji. Građanski svjetonazor korupcijom smatra svako postupanje protiv društvenim interesima, pa bilo ono temeljeno i na zakonima.

Jedan od glavnih stupova političke moći je monopol u politici zapošljavanja. On se ostvaruje na način da se omogućava kadroviranje temeljem diskrecione  ocjene, redovito u političkim rukama

Korupciji pogoduju i propisi koji omogućavaju odluke po diskrecijskom pravu tj. odluke koje se ne trebaju obrazlagati. Gdje nema unaprijed određenih kriterija i transparentnosti, otvorena su vrata korupciji.

Iz istih razloga svjedoci smo skandala na Ustavnom sudu i tamo je diskrecijsko pravo učinilo svoje.

Društveni je interes  da se provede pozitivna selekcije, da se društvene službe povjere najsposobnijima, odnosno da stručne poslove obavljaju stručne osobe, a kao što znamo stučnost se stiče isključivo u praksi. Kada bi se npr., na 10 slobodnih mjesta za kirurge u nekoj bolnici izabralo 5 kirurga, a ostalo infektolozi, iako ima dovoljno kirurga, to bi se bez sumnje smatralo korupcijom. Ali, kada se na otvorena javnobilježnička mjesta imenuju osobe koje nikada nisu prekoračile prag javnobilježničkih ureda, a ne prihvate ponude onih koji dugi niz godina praktično obavljaju taj posao, onda to nije korupcija već diskreciono pravo. Društveni je interes, očito, sporedan.

Kada je smijenjen predsjednik jednog općinskog suda jer je omogućio zapošljavanje osobe nižih stručnih sposobnosti  umjesto osobe koja je objektivno dokazala višu stručnu sposobnost, smatrali smo da je krenula nova era u shvaćanju tog društvenog zla. Međutim, svega nekoliko dana kasnije saznajemo da je na mjesto suca imenovana osoba protivno obrazloženom prijedlogu njezine radne sredine, ali uz snažni argument da je genetski prihvatljivija od drugog, prema navodima u tisku, kvalitetnijeg kandidata.

Diskrecijsko pravo pretpostavlja visok stupanj društvene svijesti onoga kome je dana, kod nas je očito to izostalo.

Ukoliko se u pravosuđu prihvaća protekcionaštvo kao normalan sustav selekcije kadrova, što se može očekivati od drugih institucija?

Oglasi

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s

%d bloggers like this: